DOHVATITI, zakonodavstvo Europske unije o registraciji, evaluaciji i autorizaciji kemikalija, došlo je do faze svoje dugotrajne provedbe u kojoj izaziva gotovo isto toliko kontroverzi kao kad je uvedeno prije devet godina.
U mnogim industrijskim sektorima to stvara nove napetosti ne samo među proizvođačima kemikalija kao što su proizvođači premaza i njihovi dobavljači sirovina, već i među daljnjim korisnicima premaza i drugih kemikalija koji su također obuhvaćeni propisima REACH.
Kao rezultat toga, glavni ciljevi REACH-a – širenje sigurnosnih informacija o sigurnosti kemikalija niz opskrbni lanac i postupno ukidanje najopasnijih kemikalija – su u opasnosti da budu ugroženi.
Prvo, mnogo tisuća malih i srednjih poduzeća, od kojih su mnoga uključena u proizvodnju, distribuciju i upotrebu premaza, tijekom sljedeće dvije godine borit će se sa složenošću izrade sigurnosnih profila brojnih kemikalija male količine. Do sredine-2018 morat će se registrirati zadnja tranša – u rasponu od 1~100 tona – od oko 30000 kemikalija obuhvaćenih REACH-om.
Mnogim od tih malih tvrtki nedostaje znanje i iskustvo u radu s masom podataka potrebnih za izradu registracijskih dosjea. Zbog financijskih i ljudskih resursa potrebnih za sastavljanje sigurnosnih profila, mnoga mala i srednja poduzeća mogu odlučiti ne registrirati svoje specijalne kemikalije što dovodi do mogućih nedostataka ključnih komponenti formulacija premaza. Neke trgovačke organizacije s velikim brojem članova malih i srednjih poduzeća, ne samo proizvođača premaza ili njihovih sastojaka, već i korisnika premaza, pozivaju na smanjenje administrativnog tereta REACH-a za male tvrtke.
Iako je postupak registracije pod registracijom sada više od pola dovršen, predstavnici malih i srednjih poduzeća žele ublažavanje zahtjeva za sigurnosne podatke za kemikalije u rasponu od 1~100 tona. To bi značilo da bi obveze podataka za kemikalije u tranši bile manje stroge od onih za kemikalije veće količine koje su već registrirane.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a sa sjedištem u Bruxellesu, odgovorno za predlaganje novih zakona i izmjena i dopuna postojećih zakona na odobrenje Europskom parlamentu i vladama 28 država članica EU-a, pokazala je svoju spremnost pomoći malim i srednjim poduzećima koja se bore s usklađivanjem s REACH-om. Ekolozi i nevladine organizacije koje vode kampanje o pitanjima zdravlja i sigurnosti protive se bilo kakvom ublažavanju ograničenja visokorizičnih opasnih kemikalija.
Po pitanju jednog ključnog aspekta REACH-a – dopuštenja opasnim kemikalijama da ostanu na tržištu EU – njihovo nezadovoljstvo dijele i proizvođači kemikalija i njihovih sirovina. Proces autorizacije smatra se srži REACH-a jer mu je cilj ukloniti najopasnije kemikalije s tržišta. U procesu, kako ga trenutačno primjenjuju Europska agencija za kemikalije (ECHA), odgovorna za upravljanje REACH-om, i Europska komisija, donositelj konačne odluke o autorizacijama, kemikalije se prvo kategoriziraju kao tvari koje izazivaju veliku zabrinutost (SVHC) da bi postale kandidati za ovlaštenje. Nakon što se nađu na popisu kandidata, njihovi proizvođači ili distributeri moraju podnijeti zahtjev za autorizaciju, inače su tvari u opasnosti od zabrane. Velika većina SVHC-a klasificirana je kao kancerogena, mutagena i toksična za reprodukciju (CMR). Podnositelji zahtjeva za autorizaciju moraju pružiti dokaze da su rizici izloženosti njihovim kemikalijama adekvatno kontrolirani ili da društvene i ekonomske koristi od njihova ostanka na tržištu nadmašuju te rizike.
Odobrenja se daju samo za specifične uporabe kemikalija, koje se moraju zamijeniti nakon što se razviju sigurnije i odgovarajuće alternative. Do sada je od oko 170 SVHC-ova manje od 10 specifičnih uporaba za sedam kemikalija odobreno krajem prošle godine od strane Europske komisije nakon završetka dugotrajne procedure. "Ukoliko se autorizacija pravilno ne provede, REACH neće ispuniti svoj cilj uklanjanja kemikalija koje su štetne za ljude i okoliš s tržišta", komentirala je Tatiana Santos, viši politički uredi za kemikalije pri Europskom uredu za okoliš, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Bruxellesu. , na sporom tempu procesa. Europska komisija je prošle godine predstavila prijedloge za pojednostavljenje postupka, uključujući ublažavanje zahtjeva za podatke u zahtjevima za autorizaciju i davanje veće važnosti socio-ekonomskim prednostima ostanka SVHC proizvoda na tržištu.
Pokret u vezi sa socio-ekonomskim prednostima bio je "pokušaj usmjeravanja REACH-a od regulacije kemikalija na temelju njihovih intrinzičnih svojstava prema regulaciji temeljenoj na drugim vrstama zabrinutosti, uglavnom ekonomskih", rekao je ChemSec, nevladina organizacija sa sjedištem u Švedskoj. "Ovo (poboljšanje) moglo bi imati nenamjerne i kontraproduktivne učinke na napore industrije da ulaže u nove ekološki prihvatljivije kemijske proizvode kao zamjene", tvrdi investicijska grupa na čelu s Impax Asset Managementom iz Londona. ECHA je izazvala bijes u europskom sektoru premaza kada je prošle godine podržala autorizaciju niza industrijskih premaza za upotrebu olovo sulfokromat žutog pigmenta (PY.34) i olovo kromat molibdat sulfat crvenog (PR.104), oba klasificirana kao kancerogena. Zahtjev je podnijela Dominion Color Corporation (DCC) iz Kanade, koja je u svom podnesku tvrdila da alternative bez olova 30 godina nisu uspjele zamijeniti PY.34 i PR.104 jer njihove performanse "jednostavno nisu bile dovoljno dobre" dok su dodatni trošak ih čini "još nezadovoljavajućima". Odluku ECHA-e tek treba odobriti Komisija, za koju se očekuje da će se izjasniti početkom ove godine.
Preporuka agencije za 12-godišnju autorizaciju razbjesnila je udruge za premaze i proizvođače jer već četiri godine industrija provodi dobrovoljne zabrane upotrebe olovnih pigmenata s tvrtkama poput AkzoNobela, BASF-a i Jotun marketinških alternativa. Britanska federacija za premaze (BCF) upozorila je da će EU-ovo odobrenje boja s olovnim kromatom ovjekovječiti globalnu trgovinu pigmentima s olovnim kromatom, uključujući zemlje sa slabim propisima. "Vjerujemo da bi EU trebala preuzeti vodstvo u ovom pitanju i provesti zabranu korištenja olovnih kromata u bojama", stoji u priopćenju BCF-a. Švedska udruga proizvođača boja i tiskarske tinte (SVEFF) bila je još iskrenija. "Trebalo bi biti samo po sebi razumljivo da se olovni kromati ne prodaju na tržištu EU, kao i da se postupno ukinu u Kanadi i drugim zemljama gdje su još dopušteni", stoji u zajedničkoj deklaraciji sa švedskom skupinom za očuvanje prirode (SSNC ).
U međuvremenu oko 40 nizvodno europskih i nacionalnih udruga, koje uglavnom predstavljaju sektore inženjeringa i obrade metala, od kojih su mnoge veliki korisnici premaza, zagovaraju velike promjene u regulatornim kontrolama kemikalija koje se primjenjuju u njihovim proizvodnim pogonima. Umjesto da budu obvezni primjenjivati razine zaštite prema Uredbi REACH, žele biti u mogućnosti pridržavati se manje strogih granica izloženosti na radnom mjestu (OEL) u cijeloj EU. Stručnjaci smatraju da se kampanjom neće puno postići jer su mnogi OEL-ovi zastarjeli i ograničenog opsega. Unatoč tome, inicijativa naglašava koliko se nezadovoljstva s REACH-om proširilo niz opskrbni lanac.
